Razvoj biometrije kao znanosti više nije predmetom sporadičnog bavljenja nekolicine znanstvenika već sve više postaje perspektivna interdisciplinarna znanost. Tomu u prilog ide i veliki broj znanstvenih časopisa i knjiga publiciran kako u svijetu tako i u Republici Hrvatskoj. Postoje međutim elementi koji nisu dovoljno zastupljeni u bavljenju ovim problemom, a uključuju standardizaciju do sada otkrivenog znanja o biometriji, biometrijskim karakteristikama, biometrijskim sustavima kao i senzorima. Suvremeni pristup standardizaciji znanja jest oblikovanje ontologije – formalnog prikaza domene, koncepata, individua i relacija. U ranijim istraživanjima su formalno opisani osnovni biometrijski koncepti poput biometrijskog sustava, biometrijskog modela, biometrijskih metoda, biometrijskih karakteristika, biometrijskih uzoraka, biometrijskih struktura ili obilježja, biometrijskih (izlučenih) struktura ili predložaka, biometrijskih senzora. Sada će biti razvijena biometrijska baza podataka koja će biti temelj za testiranje modela i daljnja istraživanja iz područja biometrije i standardizacije biometrijskih proizvoda i usluga.

OLAF provodi svoju misiju, potpuno neovisno, kroz unutarnje i vanske istrage. Iako je tijekom posljednjih godina broj istraga bio stabilan, OLAF je nedavno doživio porast u složenim istragama. Istraživanja često ciljaju kriminalne organizacije koje iskorištavaju tehnološki napredak u području informacijske tehnologije i komunikacija. Kako bi se mogli uspješno boriti protiv njih, postoji potreba za podizanjem razine osposobljenosti službenika za provedbu zakona u području digitalne forenzike u cijeloj Europskoj uniji. Kroz ovaj projekt, Europska komisija, tj. OLAF želi kroz tečajeve digitalne forenzike bolje osposobiti osoblje koje radi za nacionalne i regionalne uprave. Uz to, kroz projekt će nacionalni stručnjaci u forenzici dobiti pristup certifikatima koji su priznati na međunarodnoj razini.

U današnje vrijeme biometrijski sustavi sve su zastupljeniji u svim vidovima života i rada. Njihova primjena i razvoj područje su intenzivnog istraživanja. Teroristički napadi (pogotovo napadi u Sjedinjenim Američkim Državama) koji su se dogodili u posljednjih nekoliko godina iz temelja su promijenili pogled na sigurnost u svijetu. Do nekad prihvaćeni sustavi koji su se temeljili na nečemu što korisnik zna (poput zaporke ili PIN broja) ili na nečemu što korisnik posjeduje (poput kartica ili ključeva) danas su postali nedostatni. Iako se područje biometrijskih sustava i biometrijskih karakteristika intenzivno istražuje, te iako je na tom području došlo do naglog tehnološkog razvoja još uvijek nije osiguran jedinstven sustav procjene kvalitete samih sustava. Nepovjerenje korisnika u biometrijske sustave, na koje su utjecali kako kulturološki tako i politički razlozi, dovelo je novog načina poimanja takve procjene. Kako bi se našla u danoj situaciji optimalna ravnoteža između korisničkih potreba i mogućnosti samog sustava nužno ga je objektivno procijeniti. Uobičajeno procjenjivanje na temelju progrešnog odbijanja odnosno na temelju pogrešnog prihvaćanja biometrijskih uzoraka nedovoljno pridonosi poslovnom odlučivanju o biometrijskom sustavu. Korištenje različitih biometrijskih metoda i tehnika u znanstveno-istraživačkom radu svakodnevna je pojava. Primjenjivost i svrsishodnost pojedine metode odnosno tehnike ovisi o nizu objektivnih i subjektivnih činbenika. Razvoj metodičkog pristupa evaluacije biometriskih karakteristika dati će temelj za kvalitetnije i svrsishodnije korištenje istih u dotičnim metodama i tehnikama. Ujednačavanje metodike procjene evaluacije biometrijskih karakteristika, ujedno predstavlja i početak razvoja standarda za ocjenu kvalitete biometrijskih metoda i tehnika. Vrijednost ovog pristupa ogleda se u njegovoj univerzalnoj mogućnosti primjene kako na pojedine biometrijske tehnike (pojedinačne biometrijske karakteristike, bez obzira da li se radilo "mekim" ili "tvrdim" biometrijskim karakterstikama), tako i na biometrijske metode (unimodalne ili multimodalne, odnosno kontaktne ili nekontaktne). Univerzalnost primjenje i ujednačena metodika predstavljaju osnovu za razvoj standarda evaluacije biometrijskih sustava.

Današnji sustavi autentikacije kao i dokazivanja identiteta osoba takovi su da svatko od nas posjeduje nekoliko različitih što identifikacijskih što drugih kartica i dokumenata kako bi dokazao svoj identitet pri ostvarivanju nekih svojih prava. Tu se ubrajaju osobna iskaznica, vozačka dozvola, zdravstvena iskaznica,različite bankovne iskaznice te cijeli niz drugih iskaznica kojima dokazujemo članstvo u pojedinim organizacijama kao i cijeli niz kartica kojima se koristimo za obavljanje svakodnevnih poslovnih aktivnosti (ulasci u računalne sustave, ulasci u štićene prostore i slično). Korištenje višestrukih kartica za dokazivanje autorizacije i/ili verifikacije kao i identiteta jedne te iste osobe u pravilu su veliko opterećenje za tu osobu. Danas u prosjeku svaka osoba posjeduje između tri i sedam različitih kartica kojima dokazuje svoj identitet ili autorizaciju pri svakodnevnim aktivnostima. Predloženi projekt ima za cilj izgradnju multimodalne biometrijske pametne kartice kojom će biti moguće objediniti sve do sada postojeće kartice u jednu vodeći pri tome računa o uvažavanju zakonske regulative kako Republike Hrvatske tako i preporuka Europske unije. U tu će se svrhu načiniti komparativna analiza biometrijskih karakteristika koje se mogu pohraniti na pametnoj kartici (u različitim varijantama RFID čipa) čime bi se dobila osnova za daljnju izgradnju same kartice. Drugi korak projekta jest izgradnja univerzalnog algoritma za ekstrakciju podataka iz biometrijskih karakteristika, naime, različite biometrijske karakteristike koriste različite algoritme za ekstrakciju podataka čime se otežava izgradnja jedinstvenog modela. Realizacijom tog algoritma dobio bi se jedinstveni vektor za svaku pojedinu odabranu biometrijsku karakteristiku koja bi se implementirala na pametnu karticu. Implementacijom izlučenih biometrijskih podataka na pametnu karticu dobiti će se kvalitetan identifikacijsko/autentikacijski/verifikacijski mehanizam, sposoban odgovoriti suvremenim načinima poslovanja s jedne strane te zahtjevima za sigurnost podatka i njihovu privatnost s druge strane.